Ravnatelj je ureda za Europske integracije Vlade Županije Zapadnohercegovačke. Stručnjak je za procese lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja i europske integracije, fondove i programe Europske Unije. 12 godina je vodio REDAH -najuspješniju regionalnu razvojnu agenciju u BiH. Sudjelovao je u izradi i provedbi niza razvojnih projekata, studija i strategija od značaja za lokalni i regionalni gospodarski razvoj Hercegovine kao i za razvoj turizma, ruralni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva te promociju Hercegovine kao turističke i gospodarske regije.

 

  • Ravnatelj je ureda za Europske integracije Vlade Županije Zapadnohercegovačke. Stručnjak je za procese lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja i europske integracije, fondove i programe Europske Unije. 12 godina je vodio REDAH -najuspješniju regionalnu razvojnu agenciju u BiH. Sudjelovao je u izradi i provedbi niza razvojnih projekata, studija i strategija od značaja za lokalni i regionalni gospodarski razvoj Hercegovine kao i za razvoj turizma, ruralni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva te promociju Hercegovine kao turističke i gospodarske regije. 
    • Možete li nam za početak predstaviti instituciju iz koje dolazite i kazati koji su to poslovi koje provodi Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za Europske integracije?

    Ured Vlade ŽZH za Europske integracije obavlja stručne poslove i koordinaciju vezano za pitanja europskih integracija Županije Zapadnohercegovačke. Ured je osnovan s ciljem da ŽZH ima proaktivnu ulogu u procesu europskih integracija uzimajući u obzir uspostavljeni mehanizam koordinacije u Bosni i Hercegovini. Pored pitanja europskih integracija Ured je zadužen za koordinaciju i upravljanje razvojnim procesima u Županji Zapadnohercegovačkoj. Koordiniramo i pratimo provedbu razvojne strategije, te iniciramo i koordiniramo razvojne inicijative, projekte i planove u županiji. Izravno smo vezani i za proces europskih integracija u kontekstu programiranja IPA sredstava gdje Ured ima aktivnu koordinirajuću ulogu. Izgradnja kapaciteta za pisanje i provedbu projekata te povezivanje s međunarodnim partnerima jedna je od zadaća i poslova s kojima se bavimo. Naš je cilj da Županija Zapadnohercegovačka postane lider u Bosni i Hercegovini po pitanju razvojnih procesa i europskih integracija.

     

    • U kojoj mjeri je područje turizma značajan čimbenik u Vašoj instituciji, budući da se upravo u ovome sektoru mogu pronaći izvori financiranja u europskim fondovima? I da li se radi na pripremama projekata iz ovog područja?

    Turizam u Županiji Zapadnohercegovačkoj još uvijek nije razvijen. Turizam se ponajviše događa u Ljubuškom  zahvaljujući Kravicama. Međutim, Županija Zapadnohercegovačka ima ogroman potencijal koji tek treba iskoristiti. Upravo iz tog razloga Akcijski plan razvojne strategije Županije 2018-2020 stavlja jednim dijelom u fokus razvoj turizma na sustavan način kako bismo bili prepoznatljiv element ukupne ponude Hercegovine kao turističke regije i to pod brendom Zapadna Hercegovina. Jedan od glavnih elemenata turističke ponude Zapadne Hercegovine može biti outdoor turizam koji će obogatiti i nadopuniti ukupnu turističku ponudu Hercegovine. Pored Ljubuškog i Kravica tu su Grude sa Peć Mliniima, Široki Brijeg sa kanjonom Borka, te Posušje sa Masnom lukom i planinom Čvrsnica. Najveći vrh u Hercegovini (Pločno na Čvrsnici) nalazi se u Posušju. S ovom se idejom već krenulo u realizaciju i to upravo kroz europske fondove i prekograničnu suradnju. Grad Široki Brijeg i općina Grude provode projekt Adriatic Canyoning koji će razviti prepoznatljivu turističku ponudu na lokacijama Peć Mlini i kanjonu Borak kroz razvoj planinarenja, pješačenja, zip line, canyoning, rock climbing. Posušje radi na razvoju planinarenja, pješačenja, zip-line a gradi i kamp u Masnoj Luci. Ljubuški je već pozicionirao Kravice i dio je turističke ponude te kroz projekte radi na valorizaciji kulturno povijesne baštine kao turističke ponude. Sve ovo je potrebno upakirati u jednu prepoznatljivu priču kao i prepoznatljivu politiku razvoja turizma kroz koji će se Zapadna Hercegovina razvijati na održiv način. Mi smo već započeli ideju promocije Zapadne Hercegovine kao prepoznatljive outdoor destinacije pod logom West Herzegovina Adventure.

     

    • Koliko projekti prekogranične suradnje mogu doprinijeti razvoju turizma i valorizaciji prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala?

    Programi prekogranične suradnje kao i prekogranična suradnja općenito mogu doprinijeti razvoju turizma I valorizaciji kulturno-povijesnih potencijala. Ovo posebno dolazi do izražaja u kontekstu prekogranične suradnje između Hercegovine i Dalmacije koje se prirodno naslanjaju jedna na drugu i mogu i trebaju biti dio jedinstvene turističke ponude. Naime, turizam ne možemo promatrati lokalno već ga moramo promatrati u širem kontekstu, tj. moramo širiti turistička tržišta i zajednički promovirati našu turističku ponudu kao jedinstveni brand Jadransko zaleđe. Na taj se način možemo pozicionirati na svjetskoj turističkoj mapi. Dalmacija je jedan od nositelja razvoja turizma u Hrvatskoj, ali joj treba proširenje turističkog sadržaja i diversifikacija turističke ponude. U tom kontekstu Hercegovina može razvijati svoju turističku ponudu i valorizirati potencijale koji su još uvijek neiskorišteni. Programi prekogranične suradnje su idealna prilika da se iniciraju zajednički projekti i dodatno se povežemo u razvoju prepoznatljive turističke ponude koja svima može biti korisna. Najbolji primjer za to su već postojeći projekti prekogranične suradnje kao što su Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge kroz uspostavljanje biciklističke rute Mostar-Konavle, te Projekt razvoja outdoor turizma u Jadranskom zaleđu pod nazivom Adriatic Canyoning, koji se financiraju iz programa prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH, te Trilateralnog programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH i Crna Gora. Ovakvi projekti postaju prepoznatljiv zajednički brand obiju država. Stoga mislima da se prekogranična suradnja u našem slučaju najbolje može konkretizirati kroz razvoj i promociju turizma.

     

    • Zadaća državnih institucija ja da, između ostalog,  olakšaju privatnom sektoru razvoj turizma. Kakva je poslovna klima u turizmu Hercegovine danas?

    Na žalost turizam se u Hercegovini kao i u cijeloj Bosni i Hercegovine posljednjih godina događa, a ne razvija, tj. ne vodi se sustavna politika razvoja turizma. Većina projekata i inicijativa u segment razvoja turizma dolazi iz projekata koji se financiraju iz međunarodnih programa. Svjedoci smo i da sustav razvoja turizma u Federaciji BiH ne funkcionira jer je aktualni Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH proglašen neustavnim, a novi prijedlog zakona još uvijek nije usvojen. Činjenica je da je turizam u BiH opterećen političkim i institucionalnim problemima Bosne i Hercegovine. Ne razvija se politika razvoja turizma, nema kvalitetne promocije, turistička infrastruktura se razvija na ad-hoc osnovi, još uvijek nemamo artikulirane turističke destinacije, nema razvoja i upravljanja destinacijama, i slično. Međutim, BiH je dovoljno bogata potencijalima da se turizam događa najviše sam od sebe odnosno na tržišnim osnovama, tj. privatni sektor hvata prilike i pozicionira se na tržištu. Međutim, turizam može biti ogromna mogućnost ali i prijetnja ukoliko se ne razvija sustavno. Zbog toga moramo postaviti temelje za sustavan razvoj turizma kako bismo koristili potencijale na održiv način i širili lokalne lance vrijednosti u turizmu te omogućili što većem broju ljudi da ima konkretne koristi od turizma, a da u isto vrijeme ne devastiramo ono zbog čega turisti žele doći kod nas.

     

    • Kako je Hercegovina kao turistička regija pozicionirana na globalnoj mapi? I da li se dovoljno radi na njezinoj prepoznatljivosti?

    U zadnje vrijeme Hercegovina, zahvaljujući pojedinačnim inicijativama i projektima, postaje prepoznatljiva i na globalnoj razini. Primjer za to je projekt Via Dinarica koji je Hercegovinu lansirao u svjetske turističke krugove kao jedan od najljepših dijelova regionalne priče. Međutim, Hercegovina se još uvijek ne može pohvaliti svojom prepoznatljivošću. Prepoznatljivi su pojedini elementi Hercegovine kao što su Stari Most u Mostaru i Međugorje nego što je to Hercegovina. Zahvaljujući snažnim inicijativama iz privatnog sektora, te ogromnom trudu uloženom u promociju Hercegovine od strane Regionalne razvojne agencije REDAH i turističkog klastera Hercegovine napravljeni su određeni pomaci i na ovom planu. Međutim, još uvijek to nije dovoljno. Za uspješnu promociju potrebno je organizirati Hercegovinu kao destinaciju i sustavno krenuti u razvoj sadržaja, podizanje i standardizacija kvalitete, te kontinuirano raditi na promociji. Ali, za to nam trebaju organizacija, ljudi i novac. Ono što se može napraviti je iskoristiti REDAH-a i Turistički klaster Hercegovina kao regionalne organizacije  i kroz njih organizirati Hercegovinu kao turistički destinaciju. S obzirom da Hercegovina nije administrativna regija utoliko je potrebno razviti dijalog različitih institucija i općinskih i županijskih kao i s privatnim sektorom i napraviti strukturu promocije Hercegovine koja će svima biti u interesu. Upravo zbog toga smatram da je za to idealna već postojeća struktura REDAH-a koji okuplja sve općine i gradove Hercegovine i uspostaviti organizacijsku strukturu Hercegovine kao brenda.

     

    • Promet je bitan faktor za razvoj gospodarstva i turizma u Hercegovini. Na koji način će uspostava niskotarifnih avio letova iz Mostara i izgradnja autoceste kroz Hercegovinu doprinijeti razvoju regije?

    Uspostava redovitih zračnih linija upotpunjuje jednu regiju koja pretendira biti turistička i globalno prepoznatljiva. Siguran sam da će nakon godinu dana kontinuirane povezanosti kroz redovite zračne veze biti stvoren preduvjet za snažniji razvoj turizma u Hercegovini. Mi ne možemo biti ozbiljna turistička regija ukoliko nismo povezani sa svijetom kroz redovitu zračnu vezu sa određenim hubovima. Međutim, pitanje je kako ćemo to iskoristiti i jesmo li spremni ponuditi svijetu nešto novo, a da u isto vrijeme omogućimo ljudima u Hercegovini da žive i zarađuju od turizma.

     

    • Što javni i privatni sektor mogu zajedno učiniti kada je u pitanju strateški razvoj turizma u Hercegovini?

    Hercegovina se  mora udružiti i organizirati te uspostaviti određeni model destinacijskog menadžmenta kako bi se turizam razvijao planski i sustavno. Bez obzira što Hercegovina nije administrativna regija, potrebno je, a ja mislim da imamo snage za to, da napravimo strukturu razvoja turizma koji će se temeljiti na partnerstvu javnog i privatnog sektora. Ključnu ulogu u tom procesu mogu imati općine i gradovi kao glavni kreatori turističkog sadržaja. Već sam spomenuo REDAH kao snagu i ogromni potencijal koji već okuplja sve općine i gradove iz Hercegovine. Svatko može i treba na svom području razvijati turističku ponudu, ali ono što je važno je da to u konačnici čini prepoznatljivu sliku Hercegovine. Zbog toga nam je važan dijalog i suradnja. Hercegovina mora razvijati prepoznatljive lokalne brendove kao što su na primjer Ravno i Neumsko zaleđe koji mogu biti prepoznatljive destinaciju ruralnog sadržaja, Mostar kroz urbani turizam, Zapadna Hercegovina kao prepoznatljiva destinacija aktivnog turizma, Čapljina, Stolac i Ljubuški kroz integraciju kulturno-povijesne i prirodne baštine, Čitluk kroz vinski i vjerski turizam, Konjic, Jablanica i Prozor/Rama kroz prepoznatljiv turistički sadržaj temeljen na jezerima, Tomislavgrad, Kupres i Livno kroz prepoznatljiv brdsko-planinski sadržaj i sl. a sve ovo kombinirano s gastronomijom. Moramo razvijati prepoznatljiv doživljaj i iskustvo, a za to se moramo organizirati. Ja sam siguran da možemo. Samo je potrebno napraviti određene iskorake, prije svega u našim glavama a onda zavrnuti rukave i konačnu staviti u funkciju potencijale o kojima uvijek pričamo.

 

Autor intervjua:

Ivan Dodig

Leave a Reply